Ivica Ružička primio visoko priznanje HOK-a

0

Dan Hrvatske obrtničke komore obilježen je svečanom akademijom u spomen na obilježavanje obnoviteljske Skupštine koja je održana 1. srpnja 1994 godine.Svečana akademija održana je pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike hrvatske Kolinde Grabar Kitarević, uz nazočnost ministara hrvatske Vlade i Sabora. Obnova Hrvatske obrtničke komore, nakon zabrane djelovanja Saveza udruženja hrvatskih obrtnika nakon II. svjetskog rata, omogućena je usvajanjem Zakona o obrtu iz 1993., prvom zakonu o obrtu kojim su hrvatski obrtnici dobili nadležnu komoru.

 

Tom prigodom dodijeljena su i priznanja najboljim naučnicima – „Šegrt Hlapić, priznanje najboljim mentorima – stručnim učiteljima, te najviša priznanja komorskog sustava, plakete i statue „Zlatne ruke“ s poveljom i pisanim priznanjem. Promovirani su simbolično i novi majstori struke, kojih je u ovoj godini majstorski ispit položilo 1.175. Na prijedlog Obrtničke komore Sisačko – moslavačke županije plaketu „Zlatne ruke sa pisanim priznanjem“ primio je istaknuti kutinski obrtnik i dugogodišnji predsjednik Udruženja obrtnika Kutina  – Ivica Ružička vlasnik automehaničarske radione “Ružička”. Ovo priznanje predstavlja krunu obrtničke karijere i odražava zahvalu za sva dugogodišnja odricanja i rad na unaprjeđivanju obrtničke asocijacije i izgradnju komorskog sustava, kao i izvrsnost u obavljanju struke.

 

Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec podsjetio je da su još prije nekoliko godina upozoravali na problem nedostatka radne snage i nudili rješenje, a to je kvalitetno strukovno obrazovanje. Od strukovnog obrazovanja ne moraju se raditi eksperimenti, jer jedinstveni model obrazovanja za strukovna zanimanja je dualno obrazovanje koje treba unaprijediti, kazao je.

“Ne treba izmišljati toplu vodu, posebno ne ljudi u Ministarstvu znanosti i obrazovanja koji sjede u kancelarijama i nemaju pojma što se događa u stvarnom životu, u obrtničkim radionicama”, istaknuo je.

Tragedija je za ovu državu, kako je rekao, da je 110 tisuća nezaposlenih, a uvozna kvota doseže gotovo 70 tisuća radne snage. “Pitam se što ti ljudi rade na Zavodu za zapošljavanje. Ponovit ću da onima koji odbiju radno mjesto treba ukinuti zdravstveno osiguranje jer ne želim da budu teret ni meni ni mojim kolegama obrtnicima niti ostalim zaposlenima. Mislim da je vrijeme da HZZ raščisti situaciju sa stvarnim tražiteljima posla i onima kojima tamo nije mjesto”, poručio je.

Rekao je i kako obrtnici ne traže privilegije već jednake tržišne uvjete i da Hrvatska mora biti zemlja u kojoj se bori protiv sive ekonomije.

Poručio je kako će HOK i dalje biti partner svima no kako će zaštita i interes obrtništva biti i dalje na prvom mjestu. Mladima je, pak, poručio kako biti obrtnik nije zanimanje, već je to odluka onih koji imaju viziju, koji se ne boje preuzeti rizik.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat kazao je da je hrvatsko obrtništvo vrlo bitan kotačić u mozaiku rasta hrvatskog gospodarstva.

“Nisam bio iznenađen gospodarskim rastom od 3,9 posto u prvom kvartalu, kao što me neće iznenaditi brojka koju još ne znamo ali ju priželjkujemo u drugom kvartalu – prema svim naznakama prijeći ćemo razinu gospodarskog rasta od 4 posto i to je metodološki pristup kojim želimo kraj sljedeće godine završiti s drugom zaredom godinom koja će se približiti gospodarskom rastu od 5 posto”, kazao je.

Najavio je da će Vlada nastaviti raditi na rasterećenju gospodarstva. Također, zatražio je od lokalnih vlasti – općinskih načelnika, gradonačelnika i župana – da budu svjesni toga da ako država zakonodavnim okvirom ruši administrativne barijere i stvara pozitivno i poticajno okruženje, da ne mogu oni jednostranim odlukama remetiti fiskalni učinak reformskih mjera Vlade, već moraju stati na branik poduzetništva i namete odnosno cijenu funkcioniranja lokalne države svesti na najmanju moguću mjeru.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović istaknula je da rast broja obrta posljednjih nekoliko godina pokazuje da su obrtnici uglavnom prevladali krizu, no još se susreću s nizom problema:- nedostatkom radne snage, sivom ekonomijom, nelojalnom konkurencijom, neadekvatnim strukovnim obrazovanjem te nizom administrativnih opterećenja.

Komentari su zatvoreni